Pročitajte blog o uvriježenim mitovima vezanim
za hranu i debljanje. Jesu li to samo mitovi ili
zaista ima istine u njima? Ima li i masnoća svoj utjecaj?
Ponovno se vraćamo na onu najosjetljiviju temu
- temu oko hrane i debljanja.
Svi težimo savršenim tijelima koje susrećemo na raznim
portalima te društvenim medijima, međutim najvažnije
je biti svoj i raditi ono što mislite kako bi bili zdravi i zadovoljni sobom.
Toliko se govori o gubitku kilograma da je teško izlučiti činjenice od fikcije. Evo prave istine i 10 uobičajenih mitova o mršavljenju.
Nije istina. Uspješno mršavljenje uključuje male promjene kojih se možete držati kroz dulji period vremena.
To znači biti aktivniji u svojoj svakodnevnoj rutini. Odrasli bi trebali tjedno provoditi barem 150 minuta tjelesne aktivnosti
- poput brzog hodanja ili vožnje biciklom, a onima koji imaju prekomjernu težinu vjerojatno će trebati više od toga za mršavljenje.
Da biste izgubili težinu, trebate sagorjeti više kalorija nego što konzumirate. To se može postići manjim unosom hrane,
povećanjem kretanja ili ono što je najbolje kombinacijom obojega.
Možda se čini da je zdravija hrana skuplja od manje zdravih alternativa, ali ako pokušate zamijeniti sastojke zdravijim
alternativama vjerojatno će se dogoditi da vaši obroci u konačnici koštaju manje.
Iako, na prvi pogled i razmišljanje o zdravoj hrani izaziva mišljenje skupoće i precijenjenosti, gledajući kvalitetu i utjecaj
na zdravlje isplati se razmisliti i doslovno “staviti na papir” sve benefite zdrave hrane.
Ne, nije baš tako. Jedite ih u pravim količinama i kao dio uravnotežene prehrane. Na taj način, ugljikohidrati sami po sebi
(tj. bez dodatnih pojačivača) neće dovesti do povećanja kilograma.
Jedite cjelovite žitarice i integralne ugljikohidrate poput smeđe riže i integralnog kruha te krumpir da biste povećali unos
vlakana i nemojte pržiti škrobnu hranu kada pokušavate smršaviti.
Jedno veliko: NE! Dijeta izgladnjivanjem vjerojatno neće rezultirati dugoročnim gubitkom težine i donijet će samo loše
efekte po zdravlje. U stvari, ponekad takve rigorozne dijete mogu dovesti do dugotrajnijeg debljanja.
Glavni problem je što je ovu vrstu prehrane teško održavati. Možda će vam nedostajati i bitnih hranjivih sastojaka jer
dijeta kojom se izgladnjujete može vas ograničavati. Vaše tijelo zahtjeva energiju, a ovaj način prehrane može dovesti
do žudnje za hranom s visokim udjelom masti i šećera što može dovesti do konzumiranja hrane i više kalorija nego što
vam je zaista potrebno.
Metabolizam opisuje sve kemijske procese koji se u tijelu neprekidno odvijaju kako biste održali život i normalno funkcioniranje
svojih organa, poput disanja, oporavka stanica i probave hrane. Ti procesi trebaju energiju i potrebna količina energije varira od
pojedinca do pojedinca, ovisno o čimbenicima kao što su oblik tijela, starost, spol i geni.
Tvrdi se da određena hrana i piće mogu ubrzati metabolizam pomažući tijelu da sagorijeva više kalorija i pomogne mršavljenju.
Za to ima malo znanstvenih dokaza. Pazite jer neki od tih proizvoda mogu sadržavati visoku razinu kofeina i šećera.
Nisu sve tablete za mršavljenje učinkovite ili sigurne za upotrebu za mršavljenje. Upravo zato, ako se odlučite na konzumiranje
određenih tableta za mršavljenje savjetujte se sa svojim liječnikom i odaberite provjerenu kvalitetu.
Budite oprezni. Namirnice s oznakom "niske masnoće" ne smiju sadržavati više nego određenu količinu masnoće da bi se
legalno koristila ta etiketa. Ako je hrana označena kao "niska masnoća" ili "smanjena masnoća" trebala bi sadržavati manje
masti od verzije s punom masnoćom, ali to je automatski ne čini zdravim izborom. Provjerom naljepnice možete vidjeti koliko
masti sadrži. Neka hrana s malo masti može sadržavati i visoku razinu šećera. Svakako je važno čitati što se nalazi na onoj
maloj, često “nebitnoj” etiketi.
“Snacking” nije problem kada pokušavate smršaviti - to je vrsta međuobroka.
Mnogi ljudi trebaju zalogaj između obroka da bi održali razinu energije, posebice ako imaju aktivan stil života.
Birajte voće ili povrće umjesto slatkiša i drugih grickalica koje sadrže visok udio šećera, soli i masti.
Voda ne uzrokuje gubitak kilograma, ali čini vas hidratiziranima i može vam pomoći da manje posežete za grickanjem namirnica.
Voda je ključna za dobro zdravlje. Ponekad žeđ možete zamijeniti glađu - ako ste žedni možda ćete jesti više.
Preskakanje obroka nije dobra ideja. Da biste smršavili morate smanjiti količinu kalorija koje konzumirate i povećati kalorije koje
ćete sagorjeti vježbom. Potpuno preskakanje obroka može rezultirati umorom i može značiti da vam nedostaju bitne hranjive tvari.
Također, imat ćete veću potrebu da jedete hranu s visokim udjelom masti i šećera što će opet negativno utjecati na organizam.
Sada dolazimo do idućeg pitanja koje je već prethodno spomenuto: “jesti masti ili ne jesti masti”?
To pitanje aktualna je tema od devedesetih godina, ali nastavlja se i danas.
Istina je da nisu sve masti jednake, zato vam donosimo činjenice razbijajući prvih četiri mita s najzrelijim masnoćama.
Da, postoje dijetalne masti koje bi trebali ograničiti. To uključuje izbjegavanje i ograničavanje zasićenih masti i trans masti zbog
njihove sposobnosti povišenja kolesterola koje mogu imati negativne posljedice na vaše zdravlje.
Izbjegavajte ove masti ograničenjem unosa hrane poput mesa i margarina, te prerađene i pržene hrane.
Zasićene i trans masti nisu jedine vrste dijetalnih masti. Postoje i "dobre masti" koje uključuju monozasićene masti i polinezasićene
masti koje uključuju Omega-3 i Omega-6 masne kiseline. One su korisne i dobro ih je konzumirati jer, između ostalog, dijetalne
masti pomažu pri apsorpciji vitamina topivih u masti, vitamina A, D, E i K.
Namirnice s ovom vrstom masti uključuju maslinovo ulje, sezamovo ulje, avokado, maslac od kikirikija te mnogo orašastih plodova i sjemenki.
Omega-3 se ne može stvoriti u tijelu, stoga ga morate dobiti iz svoje prehrane. Njeni izvori na biljnoj osnovi uključuju orahe, podlanak, alge,
chia ili sjemenke konoplje.
Bilo je doba kada se činilo da svaka hrana koja se prodaje i proizvodi nema masti ili nudi alternativu bez masti.
Da nadoknadimo to uklanjanje masti, obično se poseže za dodavanjem drugih sastojaka, uključujući šećer, sol ili druge sastojke kako bi se
nadoknadili uklonjeni okusi, tekstura i ukus. Na kraju, napravi se još gore za zdravlje od onog početnog.
Iako je istina da pretjerani unos trans masti štetno djeluje na zdravlje, izvori nezasićenih masti utemeljeni na biljkama mogu pomoći kod zdravlja srca.
Mononezasićene masti mogu pozitivno utjecati na kolesterol u tijelu, podržavajući zdravlje srca. Izvori mononezasićenih masti uključuju avokado,
masline, bademi, sjemenke bundeve i sezam.
Slažete li se s idućom slikom? :)
Sada, kad smo se vratili u devedesete godine, pokrili najnovije teme i razbili različite mitove o hrani i masnoći, osjećamo se malo gladno. I vi?
Ali ipak čuvajte svoje zdravlje!
Informacije sadržane u ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.
Zdravlje je važno, raznolika prehrana je važna kao i tjelovježba. Pazite na sebe!
