INTERNET PRIJEVARE – novi oblici prijevara starijih osoba
Objavljeno: 15.03.2022 u 00:00. Kategorija: Vijesti

Pitanje:

Poštovani,

u posljednje vrijeme pregledavajući internetske vijesti nailazim

na različite reklame i oglase kojima se reklamiraju određeni

medicinski proizvodi, pripravci i slično, a uz koje se nalaze

tekstovi razgovora sa liječnicima, uz objavu imena, fotografija

i titula liječnika, koji potvrđuju učinkovitost tog proizvoda.

Čitam o jednoj našoj poznatoj pjevačici čije ime je zloupotrebljeno

za reklamu navodno čudotvornih proizvoda za mršavljenje.

 

 

 

Čitam i o ljudima koji se upoznaju putem interneta, da bi na kraju ispalo da su mnogi od njim na

različite načine prevaremi, upravo jučer se dogodio jedan takav slučaj muškarcu iz Dubrovnika.

Dalje, internetske stranice su prepune poziva „za ulaganja u različite projekte, valute i slično“,

pozivma sa sudjelovanje u nekim nagradnim igrama uz obećavanje visokih nagrada,

poziva na intenet kupovinu, nakon čega su mnogi moji poznanici time ostali razočarani iz različitih razloga.

Čini se da su prijevare dobile nove i suvremenije oblike. Jesam li u pravu?

Boris, Zagreb, 79 godina

Odgovor:

Poštovani gospodine Boris, itekako ste u pravu. Internet i društvene mreže, koliko god su korisni,

istodobno su prepuni različitih trgovačkih lanaca i firmi, a i pojedinaca koji nude različite proizvode,

usluge, pogodnosti, romantične odnose, a potrebno je „samo“ dostaviti svoje podatke broj računa ili

kreditne kartice, zaporke i PIN-ove i druge svoje osobne podatke.

Naime, cilj je da se na taj način dođe do nečijih osobnih, financijskih i sigurnosnih podataka, na temelju

čega se može „jednim jedinim klikom“drugoj osobi „ukrasti“ identitet, uzeti novac sa njezinog računa,

pokrenuti različita nezakonit paćanja, te na taj način toj osobi nanijeti ogromnu, često nenadoknadivu

materijalnu štetu, ali i sramotu i podsmijeh okoline. U najširem smislu, govori se o „računalnim prijevarama“.

Prema statistika MUP- a RH za 2020. g., od ukuno 942 osobe oštećene kaznenim djelima računalne prijevare,

čak 324 osobe su osobe starije od 60 godina. Dakle, i u ovom dijelu starije osobe pokazuju se kao vrlo česte

žrtve za što ima mnoštvo razloga, o čemu će nastavno biti riječi.

Ljubica Matijević-Vrsaljko, dipl. pravnica

Izdvajamo najčešće korištene financijske tzv. „on line“ prijevare, kao što su, primjerice:

prijevare s računima, u kojima se varalice pretvaraju da su vaši dobavljači nekog proizvoda,

te vas navode da buduće račune plaćate na drugi bankovni račun;

krađe identiteta ( tzv. vishing – krađa identiteta pozivom, radi se o telefonskoj prijevari u kojoj vas

prevaranti zovu i pokušavaju navesti da u razgovoru otkrijete svoje osobne, financijske ili sigurnosne

podatke ili da im uplatite novčana sredstva, tzv. psihing – krađa identiteta lažnim porukama e-mail pošte,

kod koje vam prevaranti šalju lažne podatke e-poštom kojima vas pokušavaju navesti na dijeljenje svojih osobnih,

financijskih i sigurnostnih podataka, te tzv. smishing, kod kojeg prevaranti pokušavaju doći do istih tih podataka

putem SMS tekstualne poruke);

krivotvorene mrežne stranice banaka kod čega se koristi lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu

stranicu, pa jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se različite metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih

informracija, a lažna stranica izgleda identično kao i prava mrežna stranica, samo uz male razlike;

romantične prijevare, kod kojih se varalice pretvaraju da su zainteresirane za prijateljstvo, druženje ili romantičnu vezu,

obično se događaju na mrežnim stranicama za pzntavanje, a često se koriste i društvene mreže za upoznavanje

(primjerice, Facebook i slične);

 

Oglasno mjesto Direkta

investicijske prijevare i prijevare u on-line kupovini, kojima se žrtva navodi da misli da je na tragu nekog

„pametnog ulaganja“ ili se lažno prikazuje davanje neke „izvrsne i neponovljive“ online ponude, nekog proizvoda, transakcije i slučno.

Ukratko, tzv. psihing napadi ili napadi krađe identiteta su internetski kriminal kod kojeg se korisnici varaju na način

da podijele svoje osobne podatke, kao što su podaci o svojem bankovnom računu, kreditnim karticama, lozinkama,

pa se tako tzv. hakerima daje pristup njihovim uređajima, često i ne znajući što su učinili.

Govori se da je tzv. psihing (varijanta negleske riječi za „pecanje“, eng. fishing) je zapravo vrsta socijalnog inženjeringa

koja se odnosi na prijevare kojima se služe zlonamjerni korisnici, šaljući lažne poruke koristeći pritom postojeće internet servise.

Važno je znati što je to socijalni inženjering. Radi se o cijelom nizu „tehnika“ pomoću kojih pojedinac, iskorištavanjem i

zlouporabom ljudskih pogrešaka i slabosti, utječe na drugog pojedinaca kako bi ga naveo da učini nešto što nije u njegovom interesu.

Dakle, naglasak nije na direktnom nasilju, već na is- korištavanju ljudskih pogrešaka i slabosti, kao što su neznanje, naivnost,

lakomost, lakovjernost, osjećaj osamljenosti i slično.

Internetske prijevare podrazumijevaju četiri temeljne faze: a) sakupljanje informacija o žrtvi, b) uspostavljanje veze sa žrtvom,

d) pristupanje žrtvi i d) sama realizacija „napada“. Posljedice mogu biti višestruke, od materijalnog gubitka privatnih ili službenih

povjerljivih informacija i novca, gubitka ugleda, sramote i ismijavanje okoline, a neke od posljedica su često nepopravljive,

primjerice, krađa novca sa računa.

Do internetskih prijevara može dođi i na temelju „krađe identiteta“ poznatih osoba, koji navodno imaju sjajna iskustva sa

pojedinim proizvodima ili poslovnim transakcijama, zatim „čudotvorni lijekovi, pripravci i proizvodi za mršavljenje“,

uz navođenje lažnih imena nepostojećih liječnika i njihovih titula, zatim različite nagradne igre i navodni modeli uspješnih

poslovnih ulaganja (o darovanju novca, o velikim kamatama, o različitim igrama na sreću, o ulaganjima u nekretnine,

nove valute ) i slično.

Kod internetskih prijevara dobro je voditi se načelom: „ Previše je dobro da bi bilo istinito“.

Doista, ako izgleda previše dobro da bi bilo istinito, onda to vjerojatno i jest tako.(Hul)

Izvor:Treća dob Hrvatska