Zanimljivosti o gradnji Kineskog zida
Objavljeno: 22.01.2020 u 00:00. Kategorija: Vijesti

Za vas smo izdvojili sedam nevjerovatnih stvari o gradnji čudesnog Kineskog zida.

Zid se najčešće obilazi početkom svibnja i listopada, ali je problem što su tad ujedno i najveće gužve. Za vrijeme zime zid je prekriven snijegom, pa gužvi praktično i nema, ali morate dobro paziti da se ne oskliznete, a ni udari vijetra nisu baš prijatni. Ali, bilo kako bilo, zid godišnje posjeti više od 10 milijona ljudi.

Najveća turistička atrakcija Kine proteže se na više od 8 tisuća kilometara. Sagrađen je kao odbrambeni sitem, prosječne visine 16, a širine 5 do 8 metara. Na UNESCO-ovoj listi nalazi se od 1987., a turisti hrle kako bi prošetali barem po djeliću ovog nevjerovatnog zdanja.

Da više ne dužimo, predstavićemo ovaj čudesni zid u 7 činjenica, nakon kojih ćete vjerovatno i vi poželjeti prošetati po njemu.

 

Zid je građen duže od 2 tisuće godina

Smatra se kako su prvi djelovi zida napravljeni u 8. vijeku prije Krista, iako su radovi službeno započeli 5 stoljeća kasnije, za vrijeme vladavine cara Qin Shi Huanga. Ipak, najveći dio, koji postoji i dan danas, izgrađen je između 14. i 17. stoljeća za vrijeme dinastije Ming.

Sagrađen je kao obrambeni zid

Prije svega, ideja je bila sagraditi zid koji bi branio carstvo od provale i agresije nomadskih plemena sa sjevera. Za vrijeme dinastije Han zid je nadograđen, kako bi se osigurala nesmetana trgovina na takozvanom Putu svile, dok je za vrijeme dinastije Ming zid obnovljen i još dodatno izgrađen.

Zid su gradile stotine tisuća ljudi

Prema portalu History.com, car Qin Shi Huang na raspolaganju je imao radnu snagu od 300 tisuća vojnika, radnika i zatvorenika. Za vrijeme izgradnje tisuće njih na zidu su ostavile živote, tako da je zid itekako krvav.

Od čega je građen Kineski zid

Radi zaštite od Mongola, ali i zbog bolje kontrole trgovine. u 15. i 16. stoljeću, veliki blokovi granita, krečnjaka, pa čak i lokalni mramor, korišteni su kao glavni građevinski materijali. Ovi zidovi su oko 7.5 metara visoki i 4.5-9 m široki u osnovi. Prvo su građeni tehnikom suhozida, da bi kasnije dodali malter. Zahvaljujući porastu prizvodnje tokom Ming dinastije, počele su da se koriste jeftine i kvalitetne cigle, četiri puta veće nego današnje, masovno su proizvedene u mrežama peći (neke od njih su i danas u funkciji). Neke od cigala imaju pečate sa imenom i datumom, kako bi se osigurala kontrola kvaliteta. Malter je bio posebno jak - od gline, kreča i tajnog sastojka (nedavno otkriveno da je u pitanju: prinčano brašno).

Evolucija gradnje Kineskog zida

Udaljenost osmatračkih kula, koje su integrirane u zid, od kojih je većina visoka 12,2 m, nije bila duža od dvostrukog dometa strijele, tako da ni jedan dio zida nije ostao neobranjen. U svakoj od oko 25.000 kula mogla se smjestiti manja vojna jedinica, opremljena zalihama dovoljnim da se izdrži četvoromjesečna opsada. Zid se, zapravo, sastoji od dva zida (spoljašnji i unutrašnji), s ispunom od drugih materijala (zemlja, pjesak, glina, kao i razni otpaci, a, po legendi, i tijela poginulih radnika) prosečna visina mu je 10-16 m, a širina od 5-8 metara. Kako se gradio tokom 2.000 godina, tehnike su se spontano unapređivale, dok su različite dinasije popravljale prethodni ili gradile novi. Sama studija zida mogla bi mnogo reći o evoluciji kineskih tehnika i metoda gradnje.

Ovo (ne) radite prilikom planiranja posjete

Nikako, ali nikako nemojte posjećivati zid za vrijeme državnog praznika, jer su gužve tada nesnošljive. Ako želite izbeći najveću gužvu, na zid se popnite u popodnevnim satima, jer mnoge vođene ture kreću u jutarnjim satima, tako da su do ranog popodneva sa obilaskom završili. I naravno, na noge navucite udobnu obuću, a uzmite i dovoljno vode.

Rušen pa građen ponovo

Tokom vremena ratnih država Ćin, Vei, Zao, Ći, Jan i Zongosan (Qin, Wei, Zhao, Qi, Yan, and Zhongshan), izgrađena su obimna utvrđenja za odbranu sopstvenih granica. Projektom je bilo predviđeno da zidovi izdrže napade oružja male veličine, kao što su koplja i mačevi. Zidovi su posjedovali okvire ramova, između kojih je sipana i kasnije nabijana zemlja. King Zen Kin (King Zheng of Qin), uspio je pobjediti svog posljednjeg protivnika i na taj način uspio objediniti cijelu tadašnju Kinu, kao prvi imperator Dinastije Kin Si Huang 221. godine prije nove ere. To ga je ohrabrilo da nametne centraliziranu vladavinu i spriječi ponovnu pojavu feudalaca. Odlučuje da se unište djelovi zida, koji su djelili imperiju između bivših država. Međutim kako je želio osigurati svoje carstvo od Ksiongnu (Xiongnu) ljudi sa sjevera, naređuje da se ponovo izgrade novi zidovi, ojačaju i povežu postojeći sa novim. Želio je na taj način opet povezati novoizgrađene zidove sa postojećim starim delovima, kako bi osigurao svoje carstvo dužinom cijele sjeverne granice Kine.

Izvor Opusteno.rs