‘Lied’ je umjetnička pjesma (art song, solo pjesma) koja je u svojoj srži oda/himna glazbi, slaveći moć riječi s lepezom boja harmonije. U toj sintezi teksta i glazbe, glas i klavir imaju neraskidivu vezu pružajući tekstualnoj lirici potrebnu dramatiku. U prekrasnim melodijama koja, ne samo da dominira u vokalnoj dionici nego se provlači i kroz klavirsku, motivi simboliziraju karakter, emociju i dramatsku situaciju. Harmonija je vezana za ekspresivne kvalitete poezije te ocrtava raspoloženje, emociju i tonsko slikanje. Na programu se nalaze hrvatski i austrijski majstori ‘Lieda’, četiri velika skladatelja čija ćemo djela predstaviti na četiri jezika. Najpoznatija hrvatska skladateljica Dora Pejačević u solo pjesmama snažno mijenja odnose između vokalne i klavirske dionice koja napušta ulogu ”pratnje” i postaje ravnopravni sudionik, stapajući se u jedinstvenu cjelinu harmonijski bogatog sloga i melodijski istančanu. Hatzeove solo pjesme ističu se vokalnom izražajnošću koja počiva na tradiciji talijanskog belcanta s kraja 19. st. uz utjecaj njemačkog i slavenskog glazbenog romantizma te impresionističkog zvukovnog kolorizma. W. A. Mozart vješto spaja intuitivni osjećaj glazbe i drame što se posebno ističe u pjesmi ‘Als Luise’ u kojoj pijanističke figure dočaravaju pucketajući plamen i Luisino emotivno stanje koje oscilira od bijesa do očaja. F. Schubert - Otac ‘Lieda’ u svojem bogatom opusu od preko 600 solo pjesama dočarava sva čovjekova emotivna stanja kroz razne glazbene obrasce, kao što je obrazac jeke u najpoznatijem ‘Liedu’ Ständchen i ‘An die Musik’. U potonjoj autor teksta nudi zahvalu Glazbi za uljepšavanje dane tuge, vodeći ga u bolji svijet i obećavajući mu svjetliju budućnost, koji u neraskidivoj vezi ocrtava Schubert u svojim glazbenim dionicama.

LIED KONCERT

Program

D. PEJAČEVIĆ – Warum? op. 13
F. SCHUBERT (1797. – 1828.) – Seligkeit, D. 433
W. A. MOZART (1756. – 1791.) – An Chloe, K. 524
F. SCHUBERT – Heidenröslein, D. 257
W. A. MOZART – Oiseaux, si tous les ans, K. 307
W. A. MOZART – Ridente la calma, K. 152
D. PEJAČEVIĆ (1885. -1923.) – Impromptu op.9a
F. SCHUBERT – Du bist die Ruh D. 776

———

W. A. MOZART – Als Luise die Brife, K. 520
F. SCHUBERT – Ständchen D. 889
D. PEJAČEVIĆ – Ein Lied, op. 11
J. HATZE (1879. – 1959.) – Suzi
F. SCHUBERT – An die Musik D. 547
J. HATZE – Serenada

Akademska glazbenica Valentina Mekovec Gabud diplomirala je pjevanje 2017. godine u klasi priznate profesorice Martine Gojčeta Silič na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Diplomski rad sastojao se od dva dijela; prvi dio bila je diplomska izvedba opere „Il Pimpinone” G. F. Telemanna u kojoj je utjelovila ulogu Vespette u kazalištu Mala scena; drugi dio bio je pisani rad na temu „Nastava s pjevačem početnikom“. Dobitnica je mnogih državnih, međunarodnih te volonterskih nagrada i priznanja koje je osvojila tijekom školovanja, a kao najveće priznanje ističe nominaciju Hrvatskog društva dramskih umjetnika u studenom 2017. godine za najbolju opernu pjevačicu u kategoriji iznimnih postignuća mladih umjetnika u operi do 30 godina. U kazalištu Mala scena debitirala je 2014. godine u ulozi Bibiane u opereti Ivana pl. Zajca „Momci na brodu“. Na koncertnom podiju debitirala je 2016. godine uz Simfonijski orkestar Muzičke akademije, projektom „Zrinyi” skladatelja Augusta Adelburga Abramoviča pod ravnanjem maestra Zorana Juranića.  S velikim interesom sudjeluje na brojnim seminarima kod priznatih domaćih i svjetskih profesora (S. Stanislav - Bujanović, S. P. Dešpalj, M. Penzar, G. Surian, T. Mužek, G. Zeller, M. Behrends, C. Visca). Članica je Hrvatske udruge orkestralnih i komornih umjetnika (HUOKU). Kao sopranistica koncertnim izvedbama djeluje diljem Lijepe naše. Zaposlena je kao profesorica solo pjevanja u Glazbenoj školi Blagoja Berse u Zagrebu. Zajedno s učenicima dobila je nekoliko nagrada na državnim i međunarodnim natjecanjima, a produkcije i koncerti pjevačkog odjela rado su posjećivani događaji u školi.

Akademska glazbenica Zlata Životić diplomirala je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji 2006. godine na Odsjeku za kompoziciju i glazbenu teoriju, a 2007. godine čembalo u razredu profesorice Višnje Mažuran kod koje je 2009. godine završila i umjetničko usavršavanje kao prva postdiplomantica čembala u povijesti zagrebačke Akademije. Usavršavala se na majstorskim seminarima za baroknu glazbu pod vodstvom priznatih umjetnika (Dickson, Lönnerberg, Cummings, Mihajlovič, i dr.), kao i na brojnim seminarima za glazbenu teoriju i pedagogiju. Podjednako razvija umjetničku i pedagošku djelatnost: nastupa solistički i u komornim sastavima. Ostvarila je više od dvije stotine nastupa od kojih ističe niz solističkih recitala i festivalskih nastupa u Hrvatskoj (Varaždinske barokne večeri, Glazbene večeri u sv. Donatu, Mali festival čembala, riječki Festival komorne glazbe, orguljski festival u Požegi, zagrebački Bienalle, tribina D. Lukić u Lisinskom, i dr.), nastupe u mnogim hrvatskim gradovima i u inozemstvu (Slovenija, Italija, Irska, Austrija). Održala je više orguljskih koncerata sa djelima skladatelja iz razdoblja romantizma. Zaposlena je u Glazbenoj školi Blagoja Berse u Zagrebu, mentorica je učenicima koji su osvajali najviše državne i međunarodne nagrade, pozivana je predavačica na državnim i međužupanijskim stručnim skupovima, članica Ocjenjivačkog suda za disciplinu solfeggio Međunarodnog natječanja Sonus i HDGPP-a, mentorica pripravnicima, autorica stručnih radova i koautorica dviju zbirki iz solfeggia. Za svoje pedagoške uspjehe nagrađena je Oskarima znanja Agencije za odgoj i obrazovanje, od koje je i promovirana u zvanje profesora mentora (2016.) te profesora savjetnika (2021.).