piše: Đurđa Novaković, predsjednica Matica umirovljenika grada Zagreba

Matica umirovljenika grada Zagreba je 19. ožujka tekuće godine napunila pedeset godina svojeg postojanja i djelovanja.

Bio je to povod za razgovor s gospođom Đurđom Novaković, predsjednicom te udruge.
 

Gospođo Novaković, nedavno je Matica umirovljenika grada Zagreba i službeno
obilježila 50 godina postojanja.

Što ste za to vrijeme sve učinli?
- Da, službeno je 19.3. 2022. bilo 50 godina otkako djeluje Matica umirovljenika grada Zagreba.

Za to vrijeme prošli smo svašta. Najbolji odgovor na sva pitanja pronašli biste u
knjizi koju smo tim povodom objavili. Ukratko, Matica umirovljenika grada Zagreba je
zajednica udruga umirovljenika Grada Zagreba, koji je ujedno i županija.Zanimljivo je da
smo istraživanjem ustanovili da za dvije godine slavimo 100 godina udruživanja
umirovljenika u gradu Zagrebu. Tolike godine udruživanja umirovljenika u Zagrebu, a da
nitko nije pokazao zanimanje za njihovo djelovanje. Počašćena sam što je meni bio
zadatak da se to sve stavi u jednu publikaciju.

To se valjda zna?
To se često zaboravlja. To naglašavam zbog toga jer sve ostale županijske organizacije
imaju dva tijela za suradnju i pomoć, župana i gradonačelnika ili načelnika. To je važno
znati i zato što su sve aktivnosti MUGZ znatno promjenjene 2015. godine stupanjem na
snagu novog Zakona o Udrugama, u kojemu se umirovljenici i danas teško snalaze. Zbog
toga smo svi danas zatrpani administiranjem, a najmanje vremena nam ostaje za naš rad
s našim članovima, koji su u ova teška vremena od pandemije, potresa, poplava pa do
nama ne baš dalekog rata u Ukrajini, pretrpjeli velike traume. Sve su to razlozi da se što
više angažiramo i radimo na socijalizaciji umirovljenika, na njihovu uključivanju u brojne
aktivnosti koje pridonose njihovom aktivnom uključivanju u društvo. Na taj način smanjuje
se i pritisak na liječnike, jer svi koji su aktivni niti ne stignu ( osim u ozbiljnim situacijama )
razmišljati o odlasku kod liječnika.

S obzirom na to, kako surađujete s Maticom umirovljenika Hrvatske?
- S Maticom umirovljenika Hrvatske surađujemo odlično, nastojimo zajedno s ostalim
kolegama osnažiti Udruge umirovljenika. Tu posebno i uvijek treba istaknuti rad
Nacionalnog vijeća, jer tim putem predsjednica MUH-a može znatno pomoći u rješavanju
niza zajedničkih problema. Prema dosadašnjim saznanjima postignuti su brojni,možda za
nekoga bezznačajni, pomaci na bolje, ali do ozbiljnijeg poboljšanja teško ćemo doći dok ne
pokrenemo proizvodnju.

U čemu se sastojalo vaše djelovanje u Jugoslaviji, a u čemu danas? Što sve radite?
-U razdoblju od 1924.godine, kada je počelo djelovati udruživanje umirovljenika u Zagrebu,
pa sve do kasnih 80-ih godina prošlog stoljeća, udruge umirovljenika su uglavnom
djelovale kao humanitarne organizacije, a od 90-ih godina prošlog stoljeća više smo
orijentirani na socijalno-humanitarno djelovanje. Drugim riječima, počeli smo više
organizirati brojna kulturno-umjetnička događanja, zborsko pjevanje, rekreaciju, plesne
večeri, jednodnevene i višednevne izlete, po što povoljnijim cijenama i plaćanjima na rate.
Zbog toga odlično surađujemo sa svim Domovima za starije i knjižnicama grada, gdje
organiziramo brojna događanja.
Također, od 2016. godine, kada smo prvi put sudjelovali na međunarodnom festivalu Life is
beautiful - život je lijep, za umirovljenike i međugeneracijsku suradnju u sportu i kulturi,
uspjeli smo taj festival 2019. godine dovesti i u Hrvatsku. Tada je grad Rab ugostio više od

šesto sudionika iz osaam država, a ove godine će se festival održati krajem svibnja u
Crikvenici.
Koje su razlike između nekada i sada, kada je umirovljenicima bilo bolje? Bolje,
uvjetno rečeno.
-S velikom sigurnošću mogu reći da je prije bilo bolje, jer sada već u startu dobivamo
manje mirovine, mirovine koje su oko 40 posto primanja ostvarenih tijekom rada, a prije je
to bilo znatno više. Činjenica da više od 60 posto umirovljenika živi s primanjima ispod
linije siromaštva govori puno. K tomu broj umirovljenika je u porastu u odnosu na broj
zaposlenih, onih koji bi trebali puniti mirovinski fond, ali to sigurno nije krivica onih koji su
po zakonu prirode i silom prilika postali umirovljenici. Sada se kroz rad Nacionalnog vijeća
pokušava kvalitetnije riješiti pitenje obiteljskih mirovina, ali na žalost većine umirovljenika
sadašnja osnovica se-prema mojim saznanjima- neće mijenjati. To znače da će vjerovatno
rasti broj umirovljenika ispod linije siromaštva.

Je li bilo političkih utjecaja i "pritisaka" i postoji li razlika u tim "pritiscima" sada i
prije? Primjerice, danas sindikati razgovaraju ali se teško dogovaraju u korist
umirovljenika. Uspijevate li vi?
-Svi dogovori u korist umirovljenika koji daju rezultate postignuti su kroz Nacionalno vijeće,
a sve ostale potencijalne mogućnosti gotovo da nisu u funkciji. Prije svakih izbora
umirovljenici su jako traženi, ali čim izbori završe kao da nestanemu s lica zemlje.
Što ćete učiniti da se to promijeni? Moželi se išta učiniti?
Sigurno je tu i dio naše krivnje, jer smo mi veliko glasačko tijelo, ali dok je najvažnija stvar
biti PREDSJEDNIK, pa stvarati brojne stranke, pa i udruge, to ne može dati dobre
rezultate. Nadam se da će se jedan dan pojaviti snažna ličnost koja će umirovljenike
ujediniti u jednu političku snagu i tek tada možemo očekivati napredak.

Jeste li zadovoljni ovogodišnjim povećanjem mirovina, koje ne prati cijene i
inflaciju?
- Tko može biti zadovoljan povećanjem mirovine koje ne prati cijene i koje ga i dalje drži
ispod linije siromaštva?
Hoće li se mirovine možda korigirati na više prije prelaska na euro? Imate li kakve
prijedloge?
-Ne očekujemo da će mirovine biti u porastu, ali troškovi rastu na dnevnoj bazi. Kroz
brojne EU projekte može se mnogo pomoći, ali za to treba prvo dobra volja institucija,
kvalitetno vrednovanje projekata- a ne samo „najbrži prst“ i treba osigurati kontinuitet, jer
konkretno sada projekt Zaželi završava, veliki trud je trebao da se odradi, umirovljenici su
bili prezadovoljni- a sada tišina.
Kada se i ako se projekt ponovo pokrene treba sve raditi od nule.
Vaše aktivnosti su vjerojatno povezane s projektima. Kako realizirate svoje projekte
u Hrvatskoj, a kako s Europskom unijom?
-U Hrvatskoj dosta teško jer smo ovisni o Gradu-Županiji i procjeni naših javljanja na
natječaje. Najgrotesknije je da se natječaji, primjerice ove godine, otvaraju u ožujku a
novčana sredstva za tekuću godinu dobijemo oko Božića. Pita li se itko od tih faktora kako
uopće radimo? Može li se tako raditi? Osim toga, da bi aplicirali na natječaje treba biti
veoma informatički obrazovan, što većina umirovljenika nije, a nemamo sredstava za platiti
nekome da to napravi za naše Udruge.

Zar se svi natječaji raspisuju u ožujku?
-Časna iznimka je Ured za kulturu grada Zegreba, koji natječaje raspisuje u rujnu, a
Ugovori se potpisuju najkasnije u ožujku i odmah ide isplata 70 posto odobrenog iznosa.
Niste mi odgovorili kako vam ide s projektima koji se tiču Eropske unije?
- Ide svakako. Eto, 2019./2020. godine uspješno smo proveli prvi EU projekt pod nazivom
Promocija zdravlja i prevencija bolesti-četiri godišnja doba, u kojem je sudjelovalo preko

petsto umirovljenika. Osim realiziranog natječaja natjecali smo se na brojnim natječajima,
pa je tako Matica umirovljenika Maksimir 1. lipnja 2020. krenula s provedbom EU projekta
Aktivni u mirovini, a još pet Udruga sudjelovalo je u provedbi projekta Zaželi, u kojemu je
trideset teško zapošljivih žena radilo kao gerontodomaćice kod oko dvijejestotine
umirovljenika. Riječ je o najlošije koncipirano projektu, izuzetno korisnom i potrebnom
teško zapošljivim osobama i našim umirovljenicima.

Surađujete li sa sličnim udrugama nama susjednih država?
-Odličnu suradnju imamo s Republikom Slovenijom, Bugarskom, Makedonijom, Ukrajinom
i nizom drugih država gdje ipak ide malo teže.

Imate li razumijevanje i pomoć neovisnih civilnih udruga i pojedinaca?
- Pomoć pojedinaca gotovo da nemamo, a s mnogim Udrugama surađujemo na brojnim
projektima.
Jesu li ta pomaganja lišena političkih i ideoloških želja? Pitam vas to i stoga jer je u
našem društvu to teško bez pomoći ideologije i politike.
- Mi smo Udruga u kojoj nema političke definiranosti. Svatko za sebe ima pravo biti politički
orijentiran, ali to u radu Udruge nije prisutno. Možda je i to razlog našeg statusa, ali i dalje
smatram da udruge umirovljenika ne smiju imati političko određenje. Znam pouzdano da
neke udruge imaju političko određenje i stranke ih financiraju i rade bolje od ostalih, ali to
je odluka na koju ne treba utjecati.

Možda bi vam to pomoglo kao što pomaže MGO udrugama. Jeste li o tome
razmišljali?
-Sigurno bi to pomoglo u određenom trenutku, ali stalne promjene vodećih stranaka i
političara mogu i te kako biti otežavajući čimbenik kada dođe do promjena. I gdje smo
onda- vjerovatno niže nego sada.

U Matici imate invalida raznih profila, siromašnih, marginaliziranih... kako s njima
surađujete?
- S brojnim marigininaliziranim skupinama puno smo surađivali i surađujemo kroz projekt
Zaželi, kao i kroz projekt Aktivni u mirovini. S obzirom na to, problem je što naši prostori
gotovo nigdje nisu dostupni za invalide i što se stariji ljudi još uvijek ne snalaze u području
informatičke pismenosti.

Ipak, vjerojatno im poažete i vjerojatno traže vašu pomoć?
- Mnogi nam se obraćaju za pomoć, ali nažalost mi kao Udruga možemo ih samo uputiti
na institucije koje su im često nedostupne. Svatko tko želi i hoće dobrodošao je među nas.
U okviru svojeg djelovanja imate kulturnih projekata, sportskih, turističkih... kako ih
realizirate?
- Dosta radimo na međugeneracijskoj suradnji i to se zaista vidi na brojnim događanjima
na kojima sudjelujemo. Naše aktivnosti su brojne, ali bi bile i brojnije kada umirovljenici ne
bi morali sami snositi 90 posto troškova. Usprkos tomu, tolika je potreba za druženjem
umirovljenika da veliki broj njih odvoji i kunu koja im treba za kruh samo da bi nam se
pridružili. To je tragično i teško je u tim okolnostima dobro raditi.

Kako se zainteresirani mogu učlaniti u vašu udrugu?
-Svi koji žele mogu pronaći informacije na www.mugz.hr , a učlanjuju se prema mjestu
stanovanja ili prema želji da se uključe u određenu aktivnost.

Također se mogu javiti na email: umirovljenici-zg@mugz.hr ,

ili od ponedjeljka do četvrtka između 10 i 12h na telefon 01/ 455 66 99.