MILAN LENUCI – O STOTOJ OBLJETNICI SMRTI
Objavljeno: 05.11.2024 u 00:00. Kategorija: Vijesti
U galeriji Modulor Centra za kulturu Trešnjevka, 12. studenog 2024. godine u 19 sati održat će se otvorenje izložbe "Milan Lenuci - o stotoj obljetnici smrti" -  autorice dr. sc. Snješke Knežević. Ulaz je slobodan za sve posjetitelje, a izložba se može pogledati do 29. studenog 2024. godine, radnim danom od 10 do 20 sati.
 

Galerija Modulor ovom izložbom obilježava stotu obljetnicu smrti Milana Lenucija (30.7.1849. – 16.11.1924.), najvažnijeg urbanista doba kad se Zagreb počinje snažno prostorno razvijati nakon administrativnog ujedinjenja svojih povijesnih jurisdikcija (1850.) i sljedećih desetljeća kad u cijeloj Habsburškoj Monarhiji oficijelno i stvarno počinje modernizacija. Razdoblje u kojem Lenuci dominira u tom razvoju vremenski je obuhvaćeno 1891. godinom, kad je imenovan predstojnikom Gradskog građevnog ureda te 1913. godinom kada odlazi u mirovinu. U tom je razdoblju ostvaren projekt epohe – Donji grad, zamišljen kao središte grada te njegovo povezivanje s Kaptolom i povijesnim podgrađima (Vlaškom, Ilicom, Tkalčićevom). No planiranje i izgradnja obuhvatit će i sjeverne, mahom rezidencijalne predjele, zapadne predjele Donjega grada te regulacije postojećih industrijskih zona.  Lenuci u studijama i planovima, osobito nakon premještanja potoka Medveščaka iz središta, a u sklopu gradnje kanalizacije, početkom 20. stoljeća zahvaća mnogo veće područje, napose prema istoku.  U skici nove generalne regulatorne osnove 1907. godine Lenuci predstavlja Zagreb kao moderni srednjoeuropski grad. Ta je skica Lenucijevu najvažnije djelo. Iako je više vlasti nisu prihvatile prvenstveno zbog političkih, ali i financijskih razloga, Lenuci nastavlja velikim brojem detaljnih osnova razvijati svoju ideju Zagreba kao metropole.

Izložba se sastoji od foto-panoa kojima su prikazane sve postaje i sve važne osobe Lenucijeva života te izbor najvažnijih regulacija. Panoe upotpunjuje video prezentacija te izbor tekstova o Milanu Lenuciju. 

Za sve dodatne informacije slobodno se obratite na niže navedeni kontakt.

Saša Martinović Kunović

Viša stručna suradnica za likovnu, urbanu i vizualnu kulturu

Esmartinovic@cekate.hr  M: 091/3027 - 412

 

Snješka Knežević (1938.), povjesničarka umjetnosti (znanstvena savjetnica; vanjska suradnica
Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu), prevoditeljica, novinarka. Povijest umjetnosti te njemački jezik i
književnost studirala je Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirala i doktorirala te na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Münsteru.
Od 1964 do 1990. djelovala je kao urednica i komentatorica u Trećem programu Radio Zagreba i
književna prevoditeljica, a od 1987. posvećuje se istraživanju i znanstvenom radu. Težišta: urbanizam i
arhitektura, teorija umjetnosti i zaštita spomenika. Objavila sedam knjiga posvećenih urbanističko-arhitektonskim
i kulturno-povijesnim temama Zagreba: Zrinjevac – 1873-1973. (1994.), Zagrebačka Zelena potkova (1996.),
Zagrebu u središtu (2003.), Zagreb: grad, memorija art (2011.), Zagreb u škarama (2018.), Zagrebački povijesni
trgovi parkovi i neke ulice (2020.) i Baština i transformacija: Zagrebački slučajevi (2024.). Autorica je publikacije
Zagreb. Židovski vodič (hrv., engl. i hebr. izdanje, 2020.)
Objavila je stotinjak stručnih i znanstvenih i isto toliko publicističkih radova.
Koncipirala je i uredila knjigu Bečka škola povijesti umjetnosti (1999.). Pripremila i uredila šest knjiga iz
ostavštine Milana Preloga: Prostor – vrijeme (1991.), Između antike i romanike (1994.), Studije o hrvatskoj
umjetnosti (1999.);Tekstovi o Dubrovniku (2003.), Poreč – grad i spomenici (2007). i Sudbina grada (2021.)
Redigirala prijevod knjige Jacob Burckhardt, Kultura renesanse u Italiji Milana Preloga (iz 1953.), opremila ga
bilješkama i ilustracijama (1997.)
Uredila zbornike: Obnova Dubrovnika 1979. – 1989. (1988.; engl. izd. 1989.); Antisemitizam Holokaust
Antifašizam (1996., hrv. i engl. izdanje); Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj (1998.);
Radovan Miščević, Fenomen grada (2009.); Damir Krajnik, Preobrazba bastionskih utvrđenja u sjevernoj
Hrvatskoj (2009.); Bruno Milić, Dvadeset i pet stoljeća urbane kulture na tlu Hrvatske (2009., obj. 2021.); Zgrada
Sveučilišta u Zagrebu: postojanost i mijene (2010.); Židovski Zagreb (s Aleksanderom Laslom) (2011.); Gjuro
Szabo, O Zagrebu (2012.); Zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 1913. – 2013 (2013.);
monografiju Vida Tućan (2016.); Društvo prijatelja dubrovačke starine. Povijest i rad na spomenicima kulture
1952.-2016. (2016.); Berislav Valušek, Arhitektura kao kultura (2021.); Vedran Ivanković. Supercube i vila
Mosinger: Izbrisana baština (2023.)
Elaboratima i eskpertizama surađivala je s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode
Zagreba, Gradskim zavodom za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša Zagreba i Zavodom za arhitekturu
Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Bila je članica redakcije časopisa Arhitektura (1982.-86.) i njegovog savjeta,
te redakcije časopisa Čovjek i prostor (1987.-95.). Sudjelovala u pet navrata u radu žirija Nagrade „Vladimir
Nazor“ za arhitekturu te više stručnih žirija za arhitektonske natječaje. Kao gošća sudjelovala je u
postdiplomskom studiju Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta i Arhitektonskog fakulteta u
Zagrebu. Na potonjem je 2008. u sklopu doktorskog studija vodila izborni kolegij Baština i transformacija, a 2009.
Održivost baštine – dileme zaštite. Na Trećem programu Hrvatskog radija od 2003. uređuje serijal Baština, mi i
svijet.
Izbor prijevoda: Richard Wagner, Moj život (Zora, Zagreb 1966.); Peter Handke; Kaspar, radio drama,
(Radio Zagreb, III. program, 1969. i izvedba u kazalištu Teatar Itd., Zagreb, 1974. te knjiga Peter Handke, Kaspar izd.
Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, 1974.); Walter Benjamin, Uz kritiku sile (Razlog 1911.); Bertolt Brecht,
Izbjeglički razgovori (Teatar Itd, Zagreb, 1975.); Peter Handke, Živjeti bez poezije (Centar za kulturnu djelatnost
SSO, Zagreb, 1979.); Alfred Döblin, Berlin Alexanderplatz (Liber, 1979.; ponovljeno izdanje Alfa, 1999.); Günter
Grass, Limeni bubanj (Grafički zavod /Liber, Zagreb, 1981., ponovljeno izdanje, Školska knjiga, 1999.); Peter
Handke, Trenutak pravog osjećaja (+ pogovor, Zora, 1987.); Günter Grass, Iz glave rođeni (+ pogovor, Grafički
zavod, 1988.), Erich Hackl, Aurorin usud (Mladost, 1990.); Thomas Bernhard, Midland na Stilfsu. Da (Meandar,
2003.); Walter Benjamin, Novi anđeo (Izdanja antibarbarus, 2008.); Franz Kafka, Proces, Preobrazba i druge priče
(Školska knjiga, 2012.); Walter Benjamin, Berlin devetstotih i Jednosmjerna ulica (Izdanja antibarbarus, Zagreb
(2017. + pogovor, sumarna kronologija života i djela, izbor iz sekundarne literature, popis prijevoda na hrvatski).
Sa Židovskom općinom Zagreb surađuje unatrag tridesetak u kulturnim programima i piše u njezinim
glasilima, mjesečniku Ha Kol i godišnjaku Voice. Suorganizatorica je dvaju simpozija: Antisemitizam Holokaust
Antifašizam (1995.) i Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj (1996.) i suurednica istoimenih
zbornika. Istražila je povijest zagrebačke sinagoge, što je rezultiralo studijom Zagrebačka sinagoga (Radovi
Instituta za povijest umjetnosti, 23/1999., Zagreb, 2000.) i izložbama: Zagrebačka sinagoga – reliquiae
reliquiarum (Muzej Mimara, 1996. i Galerija Forum, 1997.); Sinagoga i Zagreb (Arheloški muzej, Zagreb 2001.),
Blago Svete kehile Zagrebačke (Galerija 'Ivo i Milan Steiner' Židovske općine Zagreb, 2001.), Židovi i Zagreb

2

(Gliptoteka HAZU, 2015.), te scenarijima za dokumetarne filmove Hrvatske televizije u režiji Mire Wolf:
Zagrebačka sinagoga 1967 -1942. (1996.), Blago Svete kehile Zagrebačke (2001.), Arhitektura sinagoga (2001.)
i Sjećanje na sinagoge (2001.) Sudjelovala je također u organizaciji izložaba Židovi fotografi u Hrvatskoj
(Gliptoteka HAZU, 2004.) i Natječaj za Židovsku bolnicu u Zagrebu 1930/31. (Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2005.),
Židovi i Zagreb prigodom 200-e obljetnice osnutka ŽOZ (Preporodna dvorana HAZU, Zagreb, 2006.) te tri
dobrotvorna koncerta pod naslovom Muzika za sinagogu u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu
(1996., 2002. i 2003.).
Članica je Kulturnog društva ‚Miroslav Šalom Freiberger’ i predavanjima sudjeluje na njegovoj tribini. Za
mjesečnik Ha Kol napisala je seriju Traganja za prošlim, na tragu istraživanja za navedenu kulturno-povijesnu
knjigu Židovski Zagreb, koji se objavljuju na t-portalu i webu Židovske općine Zagreb. Od 2010. sudjeluje u radu
Šoa Akademije.
Od 2007. stalna suradnica časopisa „Zagreb moj grad”, za koji piše članke u rubrici Povijest grada.
Članica je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog
novinarskog društva, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskog P.E.N.-a. Godine 1997. i 1998. bila je
članica Upravnog odbora Instituta Otvoreno društvo Hrvatska.
Za monografiju Zagrebačka Zelena potkova dobila je Nagradu grada Zagreba za 1996. godinu; za
ukupni znanstveno-istraživački rad na hrvatskoj i zagrebačkoj arhitektonskoj baštini Nagradu 'Neven Šegvić'
Udruženja hrvatskih arhitekata za 2002. godinu; Medalju „Ivo de Natali“ Društva prijatelja dubrovačke starine
2016. za doprinos u zaštiti kulturne baštine Dubrovnika; Nagradu 'Radovan Ivančević' za životno djelo Društva
povjesničara umjetnosti Hrvatske 2017.; Nagradu grada Zagreba za knjigu Zagrebački povijesni trgovi, parkovi i
neke ulice za 2020. godinu i Nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za popularizaciju struke (serijal
Baština, mi i svijet, koji se od 2003. emitira na Trećem program (dosad više od tisuću emisija).