Mijenjanje uputa, organizacije i pravila na poslu vodi do stresa
Objavljeno: 19.10.2017 u 18:51. Kategorija: Vijesti

 

Što više radimo to smo podložniji stresu, a stres na poslu je specifična vrsta koja ima dugoročne posljedice. Do 2020. stres će biti drugi najveći uzročnik poslovne nesposobnosti .

- Stres na radu je specifična vrsta stresa, a izvor mu je u radnom okolišu. To je reakcija kad su ljudi izloženi zahtjevima i pritisku koji nije u skladu s njihovim znanjima i sposobnostima. Može ga se definirati i kao značajna neravnoteža između zahtjeva i sposobnosti da im se udovolji, u situaciji kad neuspjeh zbog tih zahtjeva, ponajprije u prosudbi zaposlenika, ima značajne posljedice - objašnjava nam mr. sc. Danica Romac, spec. psihijatar te voditeljica Odjela za zaštitu mentalnog zdravlja odraslih NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar”.

 

foto: Shutterstock

 

Dodaje da kad je čovjek izložen pojačanom stresu, tad se remete i biološke funkcije, kao što su san, apetit, razina energije i seksualni nagon, a to sve utječe na razinu funkcionalnosti i smanjuje radnu učinkovitost, ali i sveukupnu kvalitetu života. 

Stres na poslu bio je i tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja obilježenog panel raspravom održanog u Zagrebu, a stručnjaci su pritom upozorili da smo stres previše pustili da uđe u naš život. 

Mentalne bolesti uzročnik radne nesposobnosti

Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da će mentalne bolesti,koje uključuju i poremećaje vezane uz stres, do 2020. godine biti drugi uzročnik radne nesposobnosti, odnosno kroničnog oboljenja (iza kardiovaskularnih bolesti).

Zato je jedna od preporuka za očuvanje mentalnog zdravlja - uzimanje malih stanki što znači da biste se trebali odmoriti i odmaknuti kako biste vidjeli širu sliku ako ne želite da vas posao koji volite “proguta”. Emocionalna pismenost tu igra važnu ulogu - važna je za očuvanje mentalnog zdravlja, koje se definira kao sposobnost da se svlada svakodnevni stres.

 

Fotolia | Autor: Fotoliafoto: Fotolia

 

- Razlikujemo ugodne i neugodne osjećaje, no ni jednu skupinu osjećaja ne treba izbjegavati. Važno je kroz život naučiti se nositi s osjećajima koji proizlaze iz svakodnevnih situacija, pa tako i onih na poslu. Sasvim je u redu da se ljudi ponekad osjećaju ljuto, tužno ili nesigurno. No prvo osjećaje moramo naučiti prepoznati i izreći.

Jedino ako smo u miru sami sa sobom, ako kontroliramo samoga sebe i znamo što neke stvari za nas znače, možemo u životu postići što mislimo da trebamo - kaže doktorica Mirjana Orban, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar”. 

- Svaki dan trebali bismo napraviti nešto dobro za sebe i družiti se. Trebamo i razgovarati, pitati druge, slušati, a jednako tako biti spremni reći što mislimo i kako se osjećamo. Tu spada i bavljenje sportom, zdrava prehrana, sve one stvari koje su dio zdravlja - govori dr. Orban. 

 

foto: Dreamstime

 

Marina Vitković iz udruge BoliMe naglašava da ključ dobrog mentalnog zdravlja leži u održavanju dobrih odnosa. 

- Dobri odnosi počelo su izvrsnog mentalnog stanja. Naravno, uz dobre odnose ide i kvalitetna briga o sebi, realizacija sebe, vlastitih potencijala, suradnja s drugima, pomaganje drugima, bavljenje onim što volimo...

U kontekst brige o mentalnom zdravlju ulazi i briga o fizičkom zdravlju, jer su mentalno i fizičko zdravlje neodvojivi - zaključuje Vitković. 

11 aktivnosti koje ća vas osnažiti i povećati otpornost

  1. Prepoznajte izvore lošeg stresa, osvijestite što izaziva svakodnevni stres
  2. Komunicirajte, razmjenjujte iskustva
  3. Izgradite čvrste i podržavajuće odnose, adekvatnu socijalnu mrežu potpore
  4. Uskladite privatni i poslovni život
  5. Zdravo se hranite, izbjegavajte alkohol, duhan i droge

    foto: Thinkstock

  6. Dovoljno spavajte i odmarajte se
  7. Relaksirajte se i rekreirajte (vježbajte ili se bavite nekom fizičkom aktivnošću)
  8. Ispunite slobodno vrijeme kvalitetnim sadržajima te se bavite hobijima
  9. Planirajte i organizirajte vrijeme i obaveze te pravite raspored
  10. Upravljajte mislima i osjećajima
  11. Idite na psihoterapiju ili potražite pomoć stručnjaka

Izvori stresa mogu biti:

  • Neprihvaćanje i neuvažavanje mišljenja od strane nadređenih
  • Nerealna očekivanja o količini posla i vremenu u kojem se on treba obaviti

    foto: Dreamstime

  • Stalno kontroliranje i nadgledavanje svakog koraka
  • Dugotrajni i nepotrebni sastanci
  • Nepoštovanje, podcjenjivanje

U 74 posto slučajeva stres izazivaju šefovi

U istraživanju Europske agencije za zaštitu na radu zaključeno je da polovica europskih radnika smatra da je stres česta i uobičajena pojava na njihovu radnom mjestu. Isto istraživanje pokazalo je da na stres “otpada” otprilike polovica izgubljenih radnih dana.

 

Allmoviephoto.com | Autor: Allmoviephoto.comfoto: Allmoviephoto.com

 

U Hrvatskoj je portal MojPosao 2016. godine proveo istraživanje o stresu na poslu na 286 ispitanika. Njih 86 posto navelo je da su na poslu pod stresom, dok 81 posto smatra bijes u uredu sve ozbiljnijim problemom. Kao najveći izvor stresa, 74 posto ispitanika navelo je nadređene na poslu, a oko 50 posto kolege iz ureda.

Psihosocijalni rizici na poslu koji dovode do stresa:

  • Prekomjerno radno opterećenje
  • Proturječni zahtjevi i nejasna uloga radnika
  • Mijenjanje uputa i pravila
  • Neuključenost u donošenje odluka koje utječu na radnika i nemogućnost utjecanja na način na koji se posao obavlja
  • Loša organizacijska promjena, poslovna nesigurnost
  • Neučinkovita komunikacija, nedostatak potpore uprave ili kolega
  • Psihološko ili seksualno uznemiravanje prenosi 24sata.