Trebamo li se bojati #AI i razvitka tehnologije? https://t.co/HoK75vRQEN
Mogu li računala misliti? Hoće li roboti i umjetna inteligencija pokoriti svijet i zamijeniti nas na radnim mjestima? Trebamo li se bojati AI i razvitka ove tehnologije uopće? Stereotipi i predrasude o umjetnoj inteligenciji postoje od trenutka prvog računala, a razvojem tehnologije razvija se i naša mašta, jer ovaj sofisticirani alat “uči“.
Filmovi i serije su nas naučili kako AI redovito znači i kraj čovječanstva, u nekom velikom ratu između robota i ljudi. Srećom, to su samo filmovi, a stvarnost nije niti malo slična tim scenarijima. Dapače. Bez obzira čime se bavimo, AI tehnologiju već sad upotrebljavamo i možemo upotrijebiti u svoju korist te si olakšati svakodnevnicu na više razina. No, krenimo redom.
Što znači “umjetna inteligencija“ – AI
AI (artificial intelligence) ili UI (umjetna inteligencija) opisuje područje računalne znanosti koje se bavi razvojem inteligentnih alata (strojeva, aparata, aplikacija) koje reagiraju i uče kao ljudi. U ovo područje ulaze i pojmovi poput machine learning (strojno učenje) i IOT (internet of things). Tehnološki dizajn AI sustava, između ostalog, uključuje razumijevanje i analizu jezika, govora, slike, prema čemu sustav uči kako reagirati, planirati ili rješavati određene zadatke.
A što to znači za nas “obične ljude“? To znači asistenciju i pomoć u određenim radnjama. Kao što nam je dolaskom računala olakšan izračun kompleksnih matematičkih računa, pisanje dokumenata ili stvaranje kreative, tako nam je dolaskom AI sustava olakšano pospremanje, komunikacija ili briga o zdravlju. I ovo su tek banalni primjeri onoga što AI uistinu može učiniti za nas.
AI – od osobnog asistenta do brige o zdravlju
Siri (Apple), Cortana (Microsoft), Google Assistant, Alexa (Amazon), Watson (IBM), Bixby (Samsung) neki su od poznatih virtualnih osobnih asistenata koji nam itekako mogu pomoći u svakodnevnim radnjama. Za sada se još samo naše govorno područje nalazi kao barijera ovim sustavima, ali nadamo se da neće još dugo.
Ako aplikacijama možemo povezati kućne uređaje i fitnes opremu imat ćemo prave asistente koji će “brinuti“ o nama. Od odabira glazbe prema našim preferencijama, pomoći u pretragama na internetu, uputama na cesti, čišćenju stana, obavijesti o grijanju ili hlađenju prostora, zdravlju i analizi fizičke aktivnosti, i slično. Upravo tako AI sustavi uče. Mi im dajemo podatke (upitima, zadacima, povezivanjem), a oni prema njima uče kako nam najoptimalnije i najbrže pomoći.
U Europi nas umjetna inteligencija već sad čini zdravijima, daje nam čišći zrak i energiju, čuva nas (naše podatke) na internetu, u prometu i poboljšava kvalitetu našeg rada.
Primjerice, jedan od europskih projekata rješava problem raka dojke. Trenutačne tehnike dubinskog snimanja dovode do pogrešnog informiranja u 10-20% pacijenata, a metode uzorkovanja tkiva dugotrajne su i često netočne. Istraživači stoga razvijaju precizniju tehniku koju će obavljati AI sustavi, koji će sa slike iz ultrazvuka i senzora tlaka dati puno jasniji pogled na potencijalno oboljela područja. A to će apsolutno olakšati ciljanje područja za uzorke tkiva i točnu dijagnozu uopće.
Još jedan od zanimljivijih europskih projekata radi na razvoju sustava koji će omogućiti automatiziranu vožnju. Ljudi kao vozači moraju istovremeno “obraditi“ velike količine podataka kako bi vozili sigurno. Gledaju, slušaju, usklađuju rad ruku, nogu, reagiraju na iznenadne situacije… Automobili kojima upravljaju AI sustavi upotrebljavaju senzore koji imaju ulogu vida, sluha i motoričkih radnji, međutim, njihove su reakcije brže od onih kod čovjeka. Također, ne može im se dogoditi umor ili dekoncentracija, kao kod čovjeka. Tako će se putnici u automatiziranom AI automobilu moći opustiti i baviti drugim radnjama, dok ih sustav sigurno ne odveze na određenu lokaciju. Već sad možete zaključiti kako će se i količina prometnih nesreća drastično smanjiti.
AI4EU projekti i razvoj planova za 2020.
Kao i svaki drugi alat, umjetna inteligencija je tu da pomogne nama ljudima, i upravo je to fokus na AI koji podupire pristup EU-a. Razvijanje umjetne inteligencije nije samo po sebi cilj, ono mora služiti većem dobru cijelog društva.
Stoga je ovog mjeseca službeno pokrenut projekt AI4EU. Projektom se okuplja 79 vrhunskih istraživačkih instituta, MSP-ova i velikih poduzeća iz 21 zemlje u cilju stvaranja središta za resurse za umjetnu inteligenciju. To će uključivati spremišta podataka, snažna računala, alate i algoritme. A projektni tim će surađivati s digitalno-inovacijskim centrima za robotiku kako bi olakšao pristup tehnologiji umjetne inteligencije.
Projektom AI4EU umjetna inteligencija približit će se malim poduzećima, ne tehnološkim poduzećima i javnoj upravi diljem Europe. A očekuje se da će do kraja 2020. ukupna javna i privatna ulaganja u EU dosegnuti vrijednost od najmanje 20 milijardi eura.
Kakva su vaša mišljenja?
Izvor: EK_Hrvatska
