Glutation je najsnažniji antioksidans koje naše tijelo proizvodi i reciklira.

Čini ga kombinacija triju aminokiselina- glicina, glutamata i cisteina- glutationa koji pomaže u sprječavanju oštećenja stanica teškim metalima i slobodnim radikalima, tako da je količina cirkuliranja glutationa unutar stanica ključni element za vođenje energičnog i zdravog života. Kako bismo održavali razinu glutationa na razini prvi zadatak je posvetiti pozornost svojoj jetri. 

Glutation se stvara u našoj jetri, organu koji je najodgovorniji za detoksifikaciju organizma i njeno optimalno funkcioniranje je temelj obilate opskrbe tijela glutationom. Postoje brojni svakodnevni napadi na naš sustav koji ugrožavaju proizvodnju glutationa ostavljajući nas iscrpljenima i tromima.

Među čestim, svakodnevnim napadačima na gluatation su:

• Izloženost okolišnim toksinima i teškim metalima – kućne kemikalije, proizvodi za čišćenje, osvježivači zraka, deterdženti…
• Primjena i prekomjerna uporaba antibiotika
• Kemijska sladila
• Prerađena hrana i konzervansi
• GMO hrana
• UV zračenje, medicinske rendgenske zrake, kemoterapija, elektromagnetna polja
• Upotreba i zlouporaba alkohola
• Loša prehrana, ona koja ima premalo vitamina, minerala i antiokisdanata
• Prirodni proces starenja koji smanjuje proizvodnju staničnog glutationa u prosjeku iznosi 10 % po desetljeću

Sada, kada znamo da moramo imati više glutationa zanima nas što on točno radi kako bi prevenirao najteže suvremene bolesti.  Njegove najvažnije zadaće su da:

• Štiti DNK od oštećenja
• Regulira upale i imunološki odgovor
• Neutralizira teške metale i toksine
• Čuva mitohondrije

Stanice imunološkog sustava sadržavaju veliki udio polinezasićenih masnih kiseline te su stoga podložnije štetnim učincima produkata reakcija slobodnih radikala. Glutation ima ključnu ulogu u zaštiti kao antioksidans, štiteći tijelo od oksidacijskog stresa tijekom imunološkog odgovora i u podržavanju proliferacije limfocita T.

Oksidacijski stres može se definirat kao poremećena ravnoteža između stvaranja reaktivnih oblika (slobodnih radikala) i sposobnosti tijela (stvaranje antioksidansa) da brzo ukloni reaktivne intermedijere ili popravi nastalu štetu. O važnosti oksidacijskog stresa najbolje govori njegova uloga u raznim ljudskim bolestima: upalna oboljenja (artritis, vaskulitis, glomerulonefritis, sistemski lupus), ishemijska oboljenja (ishemijska bolest srca, cerebrovaskularni inzult, crijevna ishemija) neurološka oboljenja (multipla skleroza, Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest), hipertenzija, AIDS, emfizem, alkoholizam, pušenje, itd..

Mehanizme djelovanja antioksidansa možemo podijeliti u dvije grupe:

• Mehanizam razbijanja lančane reakcije- nakon što je inicirajući radikal nastao, reagira s različitim susjednim molekulama tvoreći drugi radikal i tako inicirati štetnu lančanu reakciju. Antioksidansi blokiraju proces oksidacije neutralizacijom ili čišćenjem slobodnih radikala. Kao rezultat čišćenja slobodnih radikala, sam antioksidans se oksidirao. Stoga izvori antioksidansa u našem tijelu moraju bit stalno obnavljani.
• Preventivni mehanizam- antioksidansi mogu spriječiti pojavu inicirajući radikal i na taj način spriječiti da se uopće pokrene lančana reakcija slobodnih radikala.

U stvari, niska razina glutationa , koja prirodno opada tokom godina povezana je sa procesom starenja ljudskog tijela i pojavnosti bolesti. Ono što želimo jest ne ostariti prijevremeno.

Kako prepoznati niske razine glutationa?

Kako smo i ranije rekli, niska razina glutationa prirodna je nuspojava starenja, tako da je podizanje razine dobra ideja, posebno ako patite od tipičnih simptoma: letargije, čestih glavobolja, smušenosti, upalnih kožnih bolesti, poremećaja spavanja ili raspoloženja, čestih prehlada...

Da biste optimatizirali svoju opskrbu glutationom preporučamo višestruki pristup, kombinirajući odgovarajuću prehranu, vježbanje i dodatke prehrani.

Vježba pokreće proizvodnju glutationa tako da tijekom dana napravite vremena za kretanje, najbolje da se odlučite za žustru šetnju u trajanju od 30 minuta.  Pripazite na agresivne tretmane vježbanja jer preveliki intenzitet može smanjiti proizvodnju glutationa i pokrenuti preveliku proizvodnju slobodnih radikala. Kronični stres iscrpljuje glutation pa preuzmite nadzor nad stresom vježbama dubokog disanja. Na internetu potražite vježbe dubokog disanja  i prakticirajte ih svakodnevno, godit će Vam.

Hrana koja podržava i potiče proizvodnju glutationa jest hrana koja ne spada u nikakvu egzotičnu superfood kategoriju, svi smo na nju navikli a radi se o češnjaku, luku, kupusu, cvjetači, kelju, peršinu, medu i cimetu. Protein sirutke je također koristan.

Dodaci prehrani koji povećavaju proizvodnju glutationa su: sikavica i crni kim. To ljekovito bilje osim što će potaknuti proizvodnju glutationa i nadopuniti njegove rezerve, našem će organizmu donijeti i niz drugih blagodati.