Što više radimo to smo podložniji stresu, a stres na poslu je specifična vrsta koja ima dugoročne posljedice. Do 2020. stres će biti drugi najveći uzročnik poslovne nesposobnosti .
- Stres na radu je specifična vrsta stresa, a izvor mu je u radnom okolišu. To je reakcija kad su ljudi izloženi zahtjevima i pritisku koji nije u skladu s njihovim znanjima i sposobnostima. Može ga se definirati i kao značajna neravnoteža između zahtjeva i sposobnosti da im se udovolji, u situaciji kad neuspjeh zbog tih zahtjeva, ponajprije u prosudbi zaposlenika, ima značajne posljedice - objašnjava nam mr. sc. Danica Romac, spec. psihijatar te voditeljica Odjela za zaštitu mentalnog zdravlja odraslih NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar”.
foto: Shutterstock
Dodaje da kad je čovjek izložen pojačanom stresu, tad se remete i biološke funkcije, kao što su san, apetit, razina energije i seksualni nagon, a to sve utječe na razinu funkcionalnosti i smanjuje radnu učinkovitost, ali i sveukupnu kvalitetu života.
Stres na poslu bio je i tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja obilježenog panel raspravom održanog u Zagrebu, a stručnjaci su pritom upozorili da smo stres previše pustili da uđe u naš život.
I Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da će mentalne bolesti,koje uključuju i poremećaje vezane uz stres, do 2020. godine biti drugi uzročnik radne nesposobnosti, odnosno kroničnog oboljenja (iza kardiovaskularnih bolesti).
Zato je jedna od preporuka za očuvanje mentalnog zdravlja - uzimanje malih stanki što znači da biste se trebali odmoriti i odmaknuti kako biste vidjeli širu sliku ako ne želite da vas posao koji volite “proguta”. Emocionalna pismenost tu igra važnu ulogu - važna je za očuvanje mentalnog zdravlja, koje se definira kao sposobnost da se svlada svakodnevni stres.
foto: Fotolia
- Razlikujemo ugodne i neugodne osjećaje, no ni jednu skupinu osjećaja ne treba izbjegavati. Važno je kroz život naučiti se nositi s osjećajima koji proizlaze iz svakodnevnih situacija, pa tako i onih na poslu. Sasvim je u redu da se ljudi ponekad osjećaju ljuto, tužno ili nesigurno. No prvo osjećaje moramo naučiti prepoznati i izreći.
Jedino ako smo u miru sami sa sobom, ako kontroliramo samoga sebe i znamo što neke stvari za nas znače, možemo u životu postići što mislimo da trebamo - kaže doktorica Mirjana Orban, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar”.
- Svaki dan trebali bismo napraviti nešto dobro za sebe i družiti se. Trebamo i razgovarati, pitati druge, slušati, a jednako tako biti spremni reći što mislimo i kako se osjećamo. Tu spada i bavljenje sportom, zdrava prehrana, sve one stvari koje su dio zdravlja - govori dr. Orban.
foto: Dreamstime
Marina Vitković iz udruge BoliMe naglašava da ključ dobrog mentalnog zdravlja leži u održavanju dobrih odnosa.
- Dobri odnosi počelo su izvrsnog mentalnog stanja. Naravno, uz dobre odnose ide i kvalitetna briga o sebi, realizacija sebe, vlastitih potencijala, suradnja s drugima, pomaganje drugima, bavljenje onim što volimo...
U kontekst brige o mentalnom zdravlju ulazi i briga o fizičkom zdravlju, jer su mentalno i fizičko zdravlje neodvojivi - zaključuje Vitković.
foto: Thinkstock
foto: Dreamstime
U istraživanju Europske agencije za zaštitu na radu zaključeno je da polovica europskih radnika smatra da je stres česta i uobičajena pojava na njihovu radnom mjestu. Isto istraživanje pokazalo je da na stres “otpada” otprilike polovica izgubljenih radnih dana.
foto: Allmoviephoto.com
U Hrvatskoj je portal MojPosao 2016. godine proveo istraživanje o stresu na poslu na 286 ispitanika. Njih 86 posto navelo je da su na poslu pod stresom, dok 81 posto smatra bijes u uredu sve ozbiljnijim problemom. Kao najveći izvor stresa, 74 posto ispitanika navelo je nadređene na poslu, a oko 50 posto kolege iz ureda.
